ONLINE GLASNIK NACIONALNOG KONGRESA REPUBLIKE BiH  br. 555

6. juli, 2008.

 http://republic-bosnia-herzegovina.com/ 

E-mail: Bosanski_Kongres@hdmagazine.com 

1. Tužba Fate Orlović protiv SPC smatra se povučenom

2. Zona sumraka I - "ADVOKAT" KARKIN

3. KAKO SE UNIŠTAVAJU INSTITUCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

4. Zona sumraka II - IZBOR USTAVNOG SUDIJE

5. MOŽEMO VRATITI USTAV R BiH - SAMO TREBAMO PRAVE LJUDE KOJI ĆE TO ZAHTIJEVATI

6. Ustav BiH mora uvažavati postojanje Distrikta Brčko

7. Lagumdžija u znak protesta napustio Kongres Socijalističke Internacionale

8. Glasajmo za Ali pašinu džamiju, a ne za srpsku crkvu!

9. HSP Ðapić-dr. Jurišić

10. HKD Napredak podržava zahtjeve medija na hrvatskom jeziku

11. NEK SE ČUJE I NAŠ GLAS!

1. Tužba Fate Orlović protiv SPC smatra se povučenom

Na posljednjem ročištu nisu se pojavili niti Fata Orlović niti advokat Karkin, kaže Halilović...

Avaz 24.06.2008. 11:45

Fatu Orlović jučer smo pronašli u Srebreniku kod kćerke, gdje, s obzirom na zdravstvene probleme koje ima, boravi posljednjih nekoliko dana.

- Crkvu niko ne uklanja iz moje avlije. Svi obećaju, ali ništa od toga. Advokat Karkin kazao mi je da je sve gotovo, samo da dođe neka žalba. Čekat ću kako mi je advokat rekao. Trebam zvati i Tihića i ove druge naše rukovodioce da vidim jesu li šta oni dogovorili s Dodikom i SPC za ovaj moj slučaj. Stvarno ne znam više dokle ću čekati - navodi nana Fata.

Vlasnici po svijetu

Fata Orlović, kaže, čula je da zemljište na koje je SPC prvobitno zagovarala izmještanje crkve iz njenog dvorišta teško može biti prevedeno na sudu, "jer su se vlasnici razišli po svijetu", te da se sprema neka druga lokacija za njenu gradnju. Gdje, ona za sada ne zna.

Autor: A. Hadžić


2. Zona sumraka I - "ADVOKAT" KARKIN

Dr. Muhamed Borogovac

Postoje neka zanimanja u kojima se od protagonista očekuju najviši moralni standardi i prema pojedinačnim klijentima i prema društvu. Kada vam prodavač podvali trulu jabuku, to ćete nekako preživjeti. Međutim, kada vas jedan ljekar ili pravnik izigra, onda ćete to možda čak i "glavom platiti". Zato u savremenom svijetu ljekari i pravnici imaju svoja profesionalna udruženja i svoje profesionalne zakletve i kodekse ponašanja. Kada se npr. advokat ogriješi o kodeks svoje struke država ga kažnjava da plati (često milionsku) odštetu klijentu, a njegova profesionalna organizacija mu oduzima licencu advokata. Da je "advokat" Karkin ovo uradio nekom klijentu u Americi, njegova advokatska kancelarija bi bila dužna nadoknaditi štetu klijentu, a njemu lično bi kolege advokati iz profesionalnog udruženja oduzeli licencu i nikada više ne bi mogao biti advokat.

A to je i prirodno, jer čovjek unajmljuje advokata da bi se zaštitio od zločina i nepravde. Zamislite koliki je tek zločinac "advokat" koji izigra svoga klijenta za račun zločinaca od kojih treba da ga zaštiti.

Ovim bolesno nečasnim činom prema Fati Orlović, "advokat" Karkin je pokazao dokle su u stanju ići četnički jataci iz SDA stranke.

Mi smo pretpostavili da će Fata Orlović biti izigrana onoga trenutka kada smo saznali da je SDA stranka (čitaj Tihić) našla advokata da joj "pomaže". Sjećamo se, odmah je počela "advokatova" igra u kojoj je pokušao da staricu prevari i nagovori je na neku nagodbu. Pronijela se vijest da je nagodba o novčanoj nadoknadi postignuta, ali je gospođa Orlović demantovala advokata i ostala uporna i nepodmitljiva, tražila je pravdu - izmještanje crkve iz njene avlije.

Tada je "advokat" Karkin počeo koristiti prljave trikove, otezati slučaj (slično kako su Izetbegović i Tihić otezali Tužbu za genocid), a na kraju je pribjegao i ovom zločinu kojim je potpuno upropastio Tužbu gospođe Fate Orlović.

Bosna i Hercegovina je zaista zona sumraka - jer Bošnjaci su narod kojeg su zajahali četnički agenti, gdje su predsjednici države strani agenti, gdje "advokati" svršavaju posao za zločince, a protiv vlastitih klijenata.



3. KAKO SE UNIŠTAVAJU INSTITUCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Znanje, iskustvo, moralne i druge pretpostavke, te potpuna nezavisnost od politike, u svim normalnim državama su osnovni preduslov da bi neka osoba bila izabrana na funkciju sudije Ustavnog suda BiH. No, u BiH to nije slučaj, a situacija je čak i obrnuta.

Da biste konkurisali i bili izabrani za sudiju ovako važne institucije, dovoljno je da imate političku podršku. Najsvježiji primjer koji tome svjedoči je izbor sudije Ustavnog suda BiH u koji je izabran Mirsad Ćeman, kadar SDA. On je za dlaku, u trećem krugu glasanja u Parlamentu FBiH, pobijedio Damira Arnauta, koji je imao podršku SBiH, a nije ispunio ni osnovni preduslov da bi konkurisao.

Naime, Arnaut je završio fakultet u SAD, ali diplomu nije verifikovao. To praktično znači da Arnaut formalno nema diplomu koju priznaje država u čijem Ustavnom sudu je želio biti sudija.

No, ni to nije najgori dio priče. Prema riječima Ismeta Osmanovića, predsjednika parlamentarne Komisije za izbor i imenovanja, Arnaut je to komisiji tokom razgovora za posao ustavnog sudije, sam priznao i obećao je da će to uraditi kada u BiH profunkcioniše bolonjski proces! Usprkos tome, Komisija ga je propustila medu pet kandidata u uži izbor! To toliko nelogično zvuči, da definitivno zasjeni čak i podatak da neko ko je zamalo postao sudija Ustavnog suda BiH od radnog iskustva ima godinu dana koje je proveo u kabinetu Harisa Silajdžića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i predsjednika SBiH.

Sve to je profesoru na Pravnom fakultetu u Sarajevu Zdravku Grebi dokaz da se ovdje ne radi o profesionalnim, akademskim i stručnim kriterijima, nego cisto političkim.

"Jasno je da Ustavni sud BiH neće još dugo vremena imati pravi profesionalni sastav koji će se sastojati od ljudi koji imaju ne samo znanje, što bi morala biti prva pretpostavka, nego i moralni dignitet. Svuda u svijetu ustavni sud je najznačajnija institucija. Kod nas su od toga napravili karikaturu. Ovo što se desilo samo govori da su na djelu apsolutno politički kriteriji. Damir Arnaut je bio Silajdžićev kandidat, kao što je Mirsad Ćeman bio kandidat SDA. Oni su se malo potakmičili, Ćeman je pobijedio i šta ćemo sad", konstatuje profesor Grebo. (san.ba)



4. Zona sumraka II - IZBOR USTAVNOG SUDIJE

Piše: Dr. Muhamed Borogovac

Zdravko Grebo je u pravu da je Ustavni sud još jednom oskrnavljen, ali je pokazao da je on pristrasan i neprofesionalan kao pravnik. Vjerovatno Grebo zna koliko je pravo ozbiljna profesija u Americi. Na primjer, da bi se upisalo pravo, mora se prvo završiti neki sitniji fakultet kao npr. Ekonomija, Informatika, Filozofija, Sociologija, itd.

Ipak, Grebi smeta Arnaut (a koji nije ni izabran). Logično bi bilo da kritikuje izbor (mnogo nestručnijeg) Mirsada Ćemana, jer je on sada izabrani sudija, tj. jedino njegova nestručnost skrnavi Ustavni sud. Mirsad Ćeman nema nikakvog iskustva kao sudija. Upravo on je postigao sve zahvaljujući tome što je bio stranački poslušnik Alije Izetbegovića. On je mnogo više stranački čovjek od Arnauta.

Nejasno je jedino da li se Grebo okomio na Arnauta zbog profesionalne ljubomore prema jednom Američkom pravniku, ili zbog udbaške solidarnosti sa Ćemanom.

Inače, u Americi, koja je pojam pravne države, ako ste doktor nauka i ako imate radove objavljene u pravim naučnim časopisima, onda vam ni ne treba formalna nostrifikacija. Znam iz ličnog iskustva kao bivši nastavnik na Suffolk Univerzitetu i Northeastern univerzitetu u Bostonu, gdje sam 4 godine radio sa po pola norme ("part time"). Ni na jednom nisu tražili nostrifikaciju, čak ni prevod diplome, niti doktorata. Samo su tražili da vide objavljene radove od nastavnika koji konkurišu. Ovo maltretiranje povratnika u BiH sa nostrifikacijama diploma je također jedna četnička ujdurma kojom četnički jataci iz Sarajeva raseljavaju narod iz Bosne i Hercegovine.

Primjetimo da se Silajdžić tobože umiješao podržavajući Arnauta. Međutim, znajmo slijedeće: Da je Silajdžić istinski želio da Arnaut bude izabran, Arnaut bi i bio izabran. Tada bi i sam Mirsad Ćeman glasao za Arnauta, jer Silajdžić je sada prvi čovjek srbijanskih obavještajnih službi u Sarajevu.



5. MOŽEMO VRATITI USTAV R BiH - SAMO TREBAMO PRAVE LJUDE KOJI ĆE TO ZAHTIJEVATI

Piše: Kenad Osmanović

Poznato je da je Daytonski ustav BiH samo jedan od aneksa mirovnog sporazuma. Samim aktom donošenja ustava jedne članice UN, uz učešće susjednih, agresorskih država je prekršeno međunarodno pravo. Uz to, Ustav RBiH je privremeno suspendovan. Pored tog Aneksa 4, dakle ustava, postoje i Aneks 7 o vraćanju izbjeglica (koji nije ispoštovan), zatim postoji aneks o formiranju javnih preduzeća na nivou države itd.

Međutim, u praksi se poštuje samo aneks 4 i sve one koji se zaklinju u Dayton treba upitati: "A šta je sa ostalim dijelovima mirovnog sporazuma, koji se očito ne poštuju?"

Aneks 11 kaže da je Visoki predstavnik tumač Daytona, itd. No, ukoliko neko odluči da Visoki predstavnik ode, a prije ratifikacije Daytona u Skupštini, onda je direktno prekršen Dayton i onda ne znam zašto bi mi poštovali recimo Aneks 4, koji se tiče Ustava. Time se vraća na snagu Ustav Republike BiH. No, opšte je poznato da je Daytonski ustav nametnut preko mirovnog sporazuma i UN-a, a garanti su države agresori, što je apsurdno. Dakle trebalo bi pokrenuti spor pred Međunarodnim sudom, jer je ovo nepravda koja nam se čini već 13 godina.

Srbi ce reći, pa potpisali ste ga, ali po Međunarodnom pravu čak i ako ga Predsjednik potpiše, on nije legalan dok se ne ratifikuje. Osim toga, sporazumi koji nisu u skladu sa međunarodnim pravom su ništavni.

Dakle, imamo šansi, samo nam trebaju pravi ljudi da ispostave zahtjev za povratak suspendovanog Ustava R BiH!!!



6. Ustav BiH mora uvažavati postojanje Distrikta Brčko

Avaz 29.06.2008. 13:15

Jedan od zadataka koji je Vijeće za implementaciju mira postavilo pred bh. vlasti je i rješenje statusa Brčkog. Supervizor za Distrikt Brčko Rafi Gregorijan (Raffi Gregorian) to ocjenjuje izuzetno značajnim pitanjem.

On navodi kako iz odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine proizlazi da se ne uvažavaju zaključci Arbitražnog tribunala za Brčko.

Najjednostavniji način

- Kao supervizor Brčkog ne mogu preporučiti da Tribunal prestane sa radom ako čak ni Ustavni sud BiH ne priznaje njegove odluke. Da bi se to desilo, najjednostavniji način je da se u Ustav BiH ugrade stavovi da Distrikt postoji i da je definiran odlukom Arbitražnog tribunala. Uz to, treba ugraditi i odredbe da se Distrikt može obratiti Ustavnom sudu BiH u slučaju sporenja s entitetima ili državom kada su u pitanju stvari koje se tiču njegovog statusa ili ovlasti. Nadam se da do takve situacije neće doći, ali je dobro da te odredbe postoje. Mislim da većina stranaka i podržava takve stavove - kaže Gregorijan.

Kako navodi Gregorijan, tome se trenutno protivi Stranka za BiH.

- Oni smatraju da to nije potrebno. No, ja ne mislim tako i razlog više je i nedavna odluka Ustavnog suda BiH u slučaju Pavlović banka protiv Privredne banke koja samo dodatno potvrđuje moje uvjerenje. Tu je i problem stare devizne štednje. Nadam se da će predsjednik SBiH Haris Silajdžić uvidjeti da su dodaci Ustavu BiH nužni - objašnjava Gregorijan.

U slučaju da SBiH ustraje na svom stavu, supervizor za Brčko kaže da će pokušati i bez njih doći do kompromisa.

Dogovor nakon izbora

- Čini se da bi se takav korak morao poduzeti. Nastojat ću da postignem dogovor s političkim liderima i da se Ustav BiH kroz proceduru u Državnom parlamentu dogradi nakon izbora. Mi imamo dosta toga što se mora uraditi kako bi se Ustav dogradio odredbama o Brčkom, uključujući i javnu raspravu. Nakon lokalnih izbora, ta se stvar može finiširati u Parlamentu BiH - najavljuje on.
---

KOMENTAR: Najbolje bi bilo da se ovdje ništa ne dira sada. Jer, ako se pristupi promjenama Ustava radi Brčkog, vjerovatno će se naši izdajnici dogovoriti sa Dodikom tako da omoguće disoluciju distrikta u cilju kreiranja četničkog koridora kroz Brčko, čime bi RS bila kompaktna država kada dođe do disolucije BiH. Diskontinuitet teritorije RS u Brčkom je jedan od faktora koji zadržava RS u BiH.

Osim toga, brčanskim amandmanima legalizirao bi se Daytonski ustav i prije novih ustavnih promjena, čime bi te promjene u stvari bile onemogućene, jer zašto bi RS odstupila od Daytona jednom kada Dayton bude legalan.

Tada bi mogli bi očekivati jedino da se ide dalje u pravcu izdvajanja RS iz BiH.



7. Lagumdžija u znak protesta napustio Kongres Socijalističke Internacionale

Sarajevo-x je 1. jula 2008. prenijelo slijedeću vijest: "Predsjednik SDP BiH Zlatko Lagumdžija tokom jučerašnjeg dana, u znak protesta zbog pojavljivanja Ivice Dacića u delegaciji srbijanske demokratske stranke, napustio je Kongres u Atini i o tome obavijestio čelnike Socijalističke Internacionale."

Šta je u stvari Lagumdžija ovim uradio?

Kao što znamo, Dodik je svojim ekstremnim izjavama skrenuo pažnju Evrope i svijeta na BiH. Sjetimo se da je Schilling nedavno svjedočio da je on kao Visoki predstavnik u BiH tražio od Evropskih vlada i Američke administracije podršku da smijeni Dodika zbog ekstremizma. Otkako je Schilling otišao, Dodik je postao još gori. Zato se očekivalo izbacivanje SNSD-a iz Socijalističke Internacionale. Međutim, umjesto da Lagumdžija potencira taj istinski problem Bosne i Hercegovine, on praktično pere SNSD i Dodika tako što potpuno minimalizira njihovo ponašanje u stilu: Nije to ništa, jer čak su i problemi susjedne države Srbije bitniji za nas u BiH od Dodika.

Naime, realno Ivica Dacić nije uopšte problem Bosne i Hercegovine, ali eto ispade da je Dodik u redu, jer je čak i Dacić iz Srbije veći problem za BiH od Dodika, jer Lagumdžija zbog Dačića, a ne zbog Dodika, protestvuje.

Dakle, Lagumdžija je još jednom dokazao da je četnički agent. On sada glumi da je opozicija izdajničkoj koaliciji SDA-SBiH. Cilj je da na slijedećim izborima narod glasa za SDP, čime bi vlast ostala i dalje u četničkim rukama, samo što bi udbaši SDA i SBiH prešli u opoziciju i počeli patriotski pričati, dok bi Lagumdžija zasjeo na vlast i počeo otvorenu izdaju, kao i za vrijeme Alijanse.

Dr. Muhamed Borogovac


8. Glasajmo za Ali pašinu džamiju, a ne za srpsku crkvu!

Poruku šalje: Dragana Perić (sada muslimanka)

Kanton Sarajevo je poveo akciju glasanja za "7 Čuda" kulturno-materijalnog naslijeđa u Kantonu Sarajevo. Četnici su u želji da dokažu da je Sarajevo "Srpski grad " pokrenuli akciju na Internetu da glasaju za Pravoslavnu crkvu i tako dokažu da je kulturni predstavnik Sarajeva ustvari srpska "kultura". Tako je sada crkva na prvom mjestu sa 9399 (46.13%) glasova a na drugom mjestu Ali-Pašina džamija sa 9266 (45.48%) glasa. Problem je da Bošnjaci malo glasaju, a da su istovremeno glasovi podijeljeni na više objekata (ima 25 prijedloga), a četnici SVI glasaju za samo jedan. Ne košta ništa sem malo vremena da glasate i dadnete svoje mišljenje o tome koji objekt treba da predstavlja Sarajevo, a time i čitavu BiH. Moj je prijedlog da se, iako vam se sviđa neki drugi objekt, glasovi koncentrišu pa ako budete glasali da to bude za Ali-pašinu džamiju. Evo vam link i glasajte za Ali pašinu jer ona trenutno vodi, a da je i stignemo glasovima ne dajmo da pobjedi crkva. Odite na ove dole linkove ispod i dajte svoj glas.

NAPOMENA: Zbog lošeg servera i vrlo sporog otvaranja ovog sajta od Kantona Sarajevo, morat ćete možda pokušavati iz vise puta da otvorite glasačku stranicu.

POČETNA: http://www.ks.gov.ba/cuda/index.html

GLASANJE: http://www.ks.gov.ba/cuda/poll.html



9. HSP Ðapić-dr. Jurišić

O brisanju Starog mosta s liste UNESCO-a

Hrvatska stranka prava (HSP) BiH Ðapić-dr. Jurišić zaprepaštena je prijedlogom UNESCO-a da se mostarski Stari most briše s popisa zaštićenih spomenika kulture i njegovog stavljanja na popis ugroženih spomenika i to zbog upornog odbijanja gradske vlasti da se hotel "Ruža" uklopi u prijeratni ambijent.

U priopćenju za javnost te stranke navodi se kako je takvo stanje posljedica korupcije mostarske gradske uprave na čelu s gradonačelnikom Ljubom Bešlićem, a što se najočitije vidi, kako navode iz izvješća stručnjaka UNESCO-a.

U toj stranci smatraju kako su i nedavni izgredi prigodom nogometne utakmice Hrvatska-Turska na ulicama Mostara dokaz nesposobnosti gradske vlasti jer nije koristila sva sredstva koja je imala na raspolaganju, a što je dovelo do pogoršanja međunacionalnih odnosa i dovelo do još većih podjela u gradu.

"Gradska uprava umjesto da se u svom mandatu bavila razvojem Mostara i izgradnjom povjerenja i tolerancije medu građanima, korupcijom i neodgovornom politikom dovela je do gospodarskog zaostajanja i još veće netrpeljivosti i podjela između Hrvata i Bošnjaka", navodi se u priopćenju. (FENA)



10. HKD Napredak podržava zahtjeve medija na hrvatskom jeziku

Hrvatsko kulturno društvo (HKD) Napredak iz Mostara oglasilo se priopćenjem u kojemu daje potporu djelatnicima javnih medija na Hrvatskom jeziku u njihovim zahtjevima, te izražava žaljenje što se "po tko zna koji put u pitanje dovodi novčana naknada za iste".

"Članovi najstarijeg kulturnog društva s hrvatskim predznakom u BiH, nas 920, pridružujemo se pravednim zahtjevima djelatnika na hrvatskim medijima da primaju plaću za svoj mukotrpan rad.

Poručujemo da se Hrvatski jezik, kao službeni jezik hrvatskog naroda poštuje, štiti i uči na područjima gdje god živi hrvatski narod u BiH jer materinski jezik blago je prema kojemu se svaki čovjek mora donositi s ljubavlju i poštovanje", navodi se, uz ostalo u priopćenju HKD-a Napredak Mostar. (FENA)
---

KOMENTAR: I ovo sprečavanje Hrvatskog jezika i Hrvatskih institucija kao što je npr. hrvatski TV kanal, je u stvari udbaška ujdurma. Bosni i Hercegovini istinski smetaju jedino etničke teritorije, a ne i kulturne autonomije.

Onim istim kojima ne smeta podjela BiH na etničke teritorije, koji su izmislili entitete i kantone, smetaju kulturne i jezičke slobode BH građana.

Silajdžiću i Izetbegoviću nije smetao HVO, te zaustaviše Armiju BiH da ne porazi HVO i pokloniše Tuđmanu Washingtonski sporazum, a sada im smeta Hrvatski TV kanal?!


11. NEK SE ČUJE I NAŠ GLAS!

Poštovani,

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 05.10.2008. godine se polahko bliže. Na prošlim izborima u BiH, koji su bili na državnom nivou, odziv građana iz dijaspore je bio minimalan. Od više od pola miliona potencijalnih glasača koji žive van granica domovine, njih samo par hiljada je dalo svoj glas. To je moguć pokazatelj nezainteresovanosti ili apatičnosti onih koji su silom ili milom napustili svoj dom, a moguć je i odraz nezaintersovanosti političkih struktura u BiH za onima koji su otišli. Činjenica je da ovakvo stanje nije dobro ni za Bosnu i Hercegovinu, ni za nas koji žive van domovine. Ako želimo bilo kakve promjene u BiH potrebno je da i mi damo svoj glas. Pitanje je da li možemo sebi dati za pravo da se žalimo ili da kritikujemo dešavanja u našoj domovini, ako ne iskoristimo ono demokratsko pravo koje nam je dato, a koje nam je istovremeno i građanska dužnost, naime pravo glasa na izbor predstavnika bilo to na lokalnom ili državnom nivou.

Ako želimo da nas ti predstavnici ozbiljno shvate, onda mi moramo izaći na izbore. Pored toga imamo moralnu dužnost prema onima koji su ostali da žive u zemlji koja mukotrpno gradi svoj put ka demokratskom, pravnom i prosperitetnom društvu. Pokažimo da njih, a ni našu Bosnu i Hercegovini nismo zaboravili i definitivno otpisali i izađimo na sljedeće lokalne izbore!

Želimo ovim putem da zamolimo sve one koji se do sada nisu prijavili da glasaju na lokalnim izborima to urade najkasnije do 22. jula. Tog datuma se zatvara prijava za glasanje. CIPS-ova lična karta vam je dovoljna da ostvarite pravo glasa na sljedećim izborima, za razliku od prijašnjih izbora na kojima vam je više dokumenata bilo potrebno.

Sve važne informacije u vezi izbora i prijave za iste možete pročitati na www.izbori.ba

Unaprijed vam se zahvaljujemo na vašoj pažnji i nadamo se da ćete izaći na predstojeće izbore u našoj jedinoj domovini Bosni i Hercegovini!

Za bolje sutra BiH, za bolje sutra svih nas!

S poštovanjem,

Mladi BiH